DDD

Veterinarska stanica se bavi poslovima dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ( DDD )

 

 

9


 

 

DEZINFEKCIJA, DEZINSEKCIJA I DERATIZACIJA

 

           U savremenim uslovima življenja sve više postajemo svesni značaja očuvanja zdrave životne sredine. Pod borbom za zaštitu životne sredine podrazumevamo između ostalog i regulisanje populacije artropoda, glodara i mikroorganizama. Svi oni su sastavni deo čovekovog okruženja, objekata za gajenje domaćih životinja, objekata gde se primarno i industrijski proizvode životne namirnice, urbanih sredina, kao i svih sredina gde postoje optimalni uslovi za njihov rast i razmnožavanje.

 

stanica 010

 

 

          Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija predstavljaju vrlo značajne mere ne samo u sprovođenju profilakse i suzbijanju infektivnih oboljenja već i u realizaciji opštih sanitarnih programa. Ove mere su značajan faktor u stvaranju sanitarnih i zoohigijenskih uslova koji obezbeđuju ne samo zdravstveno stanje ljudi i životinja već imaju i stimulativno dejstvo na proizvodnju.

 

1   2

Međutim, efikasnost ovih zahvata zavisi od čitavog niza predradnji, načina kako se oni promenjuju u praksi, poznavanja bioloških karakteristika štetočina, poznavanja cidnih dejstava odabranih sredstava i sl.

 

                                                                                         1. D E Z I N F E K C I J A

 

Prvi podaci o primeni dezinfekcije datiraju još od starih Egipćana. No pravi stručni značaj dezinfekcija dobija 1861. godine Pasterovim otkrićem bacila, a primenu 1867. godine uvođenjem obavezne antisepse tokom operacija od strane Listera.    

Dezinfekcija predstavlja uništavanje onih mikrooranizama na koje primenjeno dezinfekciono sredstvo, u određenoj koncentraciji, vremenu ekspozicije i uslovima sredine u kojoj deluje ispoljava cidne efekte
 
2. D E Z I N S E K C I J A

 

           Pod pojmom dezinsekcije podrazumeva se regulacija populacije artropoda. Od vrsta koje naseljavaju Zemlju kao planetu važno mesto pripada artropodama. Do danas je poznato više od milion vrsta artopoda što predstavlja 80% od svih vrsta živih bića koja se nalaze na Zemlji. Istraživanjima je ustanovljeno da praktično na jednog čoveka dolazi oko 300 miliona artropoda. Uloga artropoda u prirodi je različita, zavisno od aspekta sa koga se posmatra, neki od njih su korisni, a drugi su štetni. Korisnost insekata se ogleda u tome što učestvuju u razlaganju leševa, odnosno ubrzavaju proces raspadanja organske materije, što održavaju biocenotičnu ravnotežu u prirodi, što oplođuju biljke, a neki insekti saluže drugim vrstama kao hrana i sl. Međutim, neki insekti mogu da uzrokuju poremećaje zdravstvenog stanja ljudi i životinja i da izazovu ekonomske štete.     

 

3    4

 

56

          S obzirom na rečeno, regulacija populacije artropoda ima dvostruki značaj i to: epidemiološko-epizootiološki i ekonomski značaj.

 

 87

 buvavaska

 

3. D E R A T I Z A C I J A

 

Čovek se vekovima borio i bori protiv štetnih glodara, čiji red Rodentia broji preko 3000 vrsta, od kojih je 30 prisutno i u našoj zemlji.

 

Capture

         

Uništavanje, a danas se govori o regulaciji populacije štetnih glodara, deratizacija, ima dvostruki značaj: epidemiološko-epizootiološki i ekonomski.

          Epidemiološko-epizootiološki značaj deratizacije ogleda se u tome što glodari zauzimaju veoma visoko mesto u prenošenju (mehanički, biološki) veoma značajnih bolesti kao što su: leptospiroza, bruceloza, Aujeckijeva bolest, tularemija, borelioza, salmoneloza, melioidoza, botulizam, pastereloza, pseudotuberkuloza, tuberkuloza, kuga, lepra, sodoku bolest, rikecijske bolesti, mišiji pegavac, boginje, različiti krpeljski encefalitisi, hemiragična groznica, meningitisi- bakterijske i virusne, besnilo, trihineloza, antraks, lasa groznica, S i Š i druge bolesti.